Regionalni integracijski sporazumi
Liberalizacija svjetske trgovine i svjetska trgovinska organizacija
Integracijski stupnjevi ekonomskih blokova
· EKONOMSKA GLOBALIZACIJA – davanje prednosti novim entitetima
· Svjetsko gospodarstvo – podjela:
1. Funskcijski gospodarske logike;
2. Financijske logike
· TIJEKOVI RAZMJENE OKO INTEGRACIJSKIH TRGOVAĆKIH I EKONOMSKIH SPORAZUMA: Nafta, MERCOSUR, ASEAN, u zapadnoj Europi s EU
· POJAM REGIJA – KOMPONENTE:
1. socijalna i kuluturna homogenonst
2. politički stavovi i vanjski odnosi
3. političke institucije
4. gospodarska međuovisnost
5. geografska bliskost
· MEĐUNARODNA REGIJA - ograničen broj zemalja povezanih geografskim vezama i stupnjem međuovisnosti.
· REGIONALIZACIJA - regionalna koncentracija gospodarskih tijekova
· REGIONALIZAM - proces suradnje i koordinacije gospodarskih politika među zemljama
· TEORIJA REGIONALNE EKONOMSKE INTEGRACIJE - proces linearnog rasta gospodarske međuovisnosti kroz faze područja preferencijalne trgovine, slobodne trgovine, carinske unije, zajedničkog tržišta, ekonomske unije i političke unije
· GLOBALIZACIJA I REGIONALIZACIJA – komplementarni odnosi
· MOTIVI STVARANJA REGIONALNIH EKONOMSKIH INTEGRACIJA:
1. Povećanje tržišta
2. Povečanje konkurencije
3. Ekonomija obujma
4. Stimulacija investicija
5. Bolje korištenje reusursa I efikasnija proizvodnja
· REGIONALNI INTEGRACIJSKI SPORAZUMI:
1. Regionalizacija – Troškove “isključenima” putem skretanja trgovine
2. Otvorenost regionalnih trgovačkih sporazuma - Ekskluzivnost članica prema određenim institucijama ili pogodnostima
· LIBERAZLIZACIJA SVJETSKE TRGOVINE - proces carinske erozije i ukidanje mjera ne carinske zaštite
· WTO - carine štetne, treba ih eliminirati
· PROSJEČNA CARINSKA TARIFA ZA INDUSTRIJSKI SEKTOR - s 40% u 1947.g na 3% u 200.g
· OBLICI NEOPRETEKCIONIZMA:
1. Kontigenti I kvote
2. Odobrene povlastice
3. Sanitarna I fitosanitarne mjere zaštite I tehničke prepreke
4. Otvaranje tržišta pregovorima
5. Dobrovoljno ograničavanje ozvoza
· MEĐUNARODNA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA (ITO) – s misijom unapređenja međunarodne razmjene smanjenjem carinskih barijera
· Opći sporazumum o carini I trgovini GATT – upravljao do 1 siječnja 1995.g
|
|
|
· WTO; Krovna trgovinska organizacija – trgovinska načela na međunarodnoj razini CILJ: liberalizacija trgovine Mjesto gdje države članice pokušavaju riješiti probleme pregovorima s drugim članicama;
1. Klauzula najpovlaštenije cijene
2. Nacionalni tretman
3. Postupna implementacija slobodne trgovine vrši se pregovorima
4. Predvidljivost i transparentnost
5. Pravila nediskriminacije
6. Poticanje razvoja i gospdarske reforme
· INTEGRACIJSKI STUPANJEVI EKONOMSKIH BLOKOVA:
1. Preferenicijalno grupiranje
2. Asocijativni sporazum
3. Zona slobodne trgovine
4. Carinska unija
5. Zajedničko tržište
6. Ekonomska unija
· PREFERENCIJALNO GRUPIRANJE - uređuje tekuću razmjenu između zemalja koje nisu smještene u istom regionalnom području i čija životna razina različita
· ASOCIJATIVNI SPORAZUM - pred-etapu uvođenja carinske unije ili zone slobodne trgovine pa sadržava plan i program prelaska u tu fazu.
· ZONA SLOBODNE TRGOVINE - grupiranje više carinskih teritorija, u kojemu zemlje članice ukidaju sve trgovačke barijere između sebe, ali zadržavaju svoje nacionalne barijere u razmjeni s ostatkom svijeta. Nema ukidanja nacionalnog suvereniteta na tarife.
· ZA EUROPSKU UNUJU PRIMJERENIJA PODJELA ONTEGRACIJSKOG PROCESA:
1. Zona slobodne trgovine
2. Carinska unija
3. Zajedničko tržište
4. Jedinstveno tržište
5. Unutarnje tržište
· POLITIKA EUROPSKE UNIJE:
1. Zajednička vanjska i sigurnosna
2. Razvojna
3. Politika širenja članstva
4. Trgovinska
· ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA; CILLJEVI:
1. Razvoj I jačanje demokracije I zaštite ljudskih prava
2. Zaštita zajedničkih vrijednsti
3. Jačanje sigurnosti Unije i svih zemalja članica
4. Održavanje mira i jačanje međunarodne suradnje
5. Promicanje međunarodne suradnje i osnažavanje identiteta
|
|
|
· 1997. AGENDA 2000 – dokument u kojem su izložene opće perspective
· Najveće proširenje – 2004. – 10 novih država
· PSP – process o stabilizaciji I pridruživnaju:
1. Gospodarsku i finacijsku pomoć
2. Politički dijalog
3. Prostor slobodne trgovine
4. Usklađivanje sa zakonodavstvom i pravnom praksom EU
· Harvatska u EU - 29. 06. 2001. potpisala SPS, stupio na snagu 01.02.2005.
· KRITERIJI PRIKLUČIVANJA:
1. POLITIČKI - stabilne institucije koje osiguravaj demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i zaštitu manjina
2. GOSPODARSKI - djelotvorna tržišna ekonomija
3. PRAVNI - Obveze koje proizlaze iz članstva, slaganje s ciljevima političke, ekonomske i monetarne unije
4. ADMINISTRATIVNI - prilagodba administrativnih struktura
· INTERRACIJSKA SPOSOBNOST EU – spremnost unije za integriranje novih članica.
· KOMPONENTE INTEGRACIJSKOG KAPACITETA:
1. Institucionalna
2. Učinak na politike eu
3. Proračun EU
· Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA)- Utemeljena 4. siječnja 1960. potpisanom Konvencijom u Stockholmu.
Najvažniji cilje osnivanja: stvaranje okvira za liberalizaciju trgovine država članica
· EUROPSKI GOSPODARSKI PROSTOR (EEA) - Potpisan između država članica EZ-a i država članica EFTA-e u svibnju 1992.
CILJ: jedinstveno tržište temeljeno na 4 SLOBODE:
1. Sloboda kretanja ljudi
2. Sloboda kretanja roba
3. Sloboda kretanja usluga
4. Sloboda kretanja kapitala
· EKONOSMKA POLITIKA SUSJEDSTVA (ENP) – CILJ - podijeliti prednosti proširenje EU-a sa susjednim zemljama jačanjem stabilnosti, sigurnosti i blagostanja
· ENP UKLJUČUJE:
1. Istočne zemlje – Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija
2. Južni Kavkaz – Gruzija, Armenija, Azerbejdžan
3. Južno i istočno Sredozemlje
· CENTRAL EUROPE FREE TRADE AGREEMENT (CEFTA). Osnovni ciljevi:
|
|
|
1. Usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa između zemalja potpisnica putem razvoja trgovine
2. Ubrzanje razvoja komercijalnih aktivnosti
3. Podizanje životnog standarda
4. Osiguranje boljih mogućnosti zapošljavanja
5. Povećanje produktivnosti
6. Postizanje financijske stabilnosti
· EUROPSKI FOND ZA RAZVOJ (EDF) - osnovan Rimskim ugovorom radi financiranja razvoja pridruženih prekomorskih zemalja i teritorija koji imaju poseban odnos sa Belgijom, Francuskom, Italijom, Nizozemskom i Velikom Britanijom. Glavni instrument financijske suradnje EU-a sa 77 zemalja.
· EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ (EBRD) – osnovana 1990. s ciljem poticanja i pomoći tranzicije i obnove zemlja srednje i istočne Europe te zemalja bivšeg SSSR-a
· TRGOVINSKA POLITIKA - Zasniva se na zajedničkoj trgovinskoj politici, usmjerenoj na liberalizaciju razmjene u industrijskome sektoru i izrazito protekcionistčkoj u sektoru proizvodnjE.
OSNOVNI TEMELJ: zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama
· ZAJEDNIČKA TRGOVINSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE:
a) Općeniti ciljevi – Gospodarski razvoj, Visoka zaposlenost, Konkurentnost, Zaštita okoliša
b) Osnovni ciljevi - Harmonični razvoj svjetske trgovine, Progresivno ukidanje ograničenja u međunarodnoj trgovini, Smanjivanje carinskih barijera
· ZAJEDNIČKA TRGOVINSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE (ZTP) – mora; Omogućiti održivi razvoj, Jačati konkurentski položaj EU, Brinuti o potrebi za globalnim upravljanjem trgovinom
· 2 OBLIKA TRGOVINSKA POLITIKA: Autonoman, Konvencionalan Oblik
· TIJELA VOĐENJA TRGOVINSKE POLITIKE:
a) Komicija
b) Vijeće ministara
c) Odluke
· OSNOVNI INSTRUMENTI ZTP-A:
1. Zajednička vanjska carina;
2. Mehanizmi zaštite trgovine: antidampinške, antisubvencijske i zaštitne mjere;
3. Uredba o trgovinskim barijerama
· ZAJEDNIČKA CARINSKA TARIFA (CET) – prosjek nacionalnih carina.
· TRGOVINSKA POLITIKA MOŽE:
|
|
|
1. Privremeno ograničit priljev uvezenih proizvoda zaštitnim mjerama
2. Djelovati na distorziju konkurencije cijenama u okviru antidampinških mjera
3. Djelovati na distorziju konkurencije cijenama u okviru antisubvencijskih mjera
· SUSTAV TRGOVINSKIH POVLASTICA EU:
Ø MJERA – odobravanje trgovinskih preferencijalnih režima prema trećim zemljama
Ø RAZVOJ EUROPSKIH PREFERENCIJALA - 1960-ih zemlje ACP; 1970-ih zemlje mediteranskoga bazena; 1990-ih zemlje srednje i istočne Europe
· ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE; TRI NAČELA:
1. Prioritetnost unije
2. Jedinstveno tržište
3. Financijska solidarnost
· ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA (CAP) - skupina pravila i mehanizama koji reguliraju proizvodnju, prodaju i plasiranje poljoprivrednih proizvoda u EU
· ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA (CAP); CILJEVI CAP-A:
1. Podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem tehničkog napretka, racionalnoga razvoja i optimalnog korištenja proizvodnih faktora
2. Osiguravanje životnoga standarda za poljoprivrednu populaciju
3. Stabilizacija i sigurnost opskrbe tržišta
4. Osiguranje poljoprivrednih proizvoda.
· CARINSKA UNIJA 1968. trgovinska politika postala je zajednička prema ostalome svijetu
· ZAJEDNIČKA CARINSKA TARIFA – CCT odnosno ZAJEDNIČKA VANJSKA – CET: stupila je u primjenu 1. srpnja 1968.
· ZAJEDNIČKA CARINSKA TARIFA (CET) - kombinirane nomenklature sa carinskom stopom i ostalim oporezujućim elementima i tarifnim mjerama sadržanim u integriranoj tarifi Europskih zajednica te u ostalim odredbama
· BAZA PODATAKA INTEGRIRANE TARIFE EUROPSKIH ZAJEDNICA (TARIC) - Uvedena od Komisije; U obliku nomenklature od 10 brojeva; Označavanje robe; Dodatne odredbe.
· SPORAZUMI ZAKLJUČENI U OKVIRU (ZTP-A) ZAJEDNIČKA TRGOVINSKA POLITIKA:
1. Unilateralni
2. Bilateralni, regionalni
3. Multilateralni
· ASOCIJATIVNI SPORAZUMI - Mješoviti sporazumi koji su karakteristični po pravu i reciprocitetnoj obvezi, zajedničkom djelovanju u posebnim procedurama i nemaju samo trgovinski aspekt
Čine ih: SSP – SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU
· MULTILATERALNI TRGOVINSKI SPORAZUMI - Zajednica ima “obvezu osiguranja oportune povezanosti sa svim međunarodnim organizacijama”
· MULTILATERALNI TRGOVINSKI SPORAZUMI CILJEVI VEZANI ZA WTO:
1. Liberalizacija trgovine, investiranje
2. Zaštita europskih interesa
3. Osiguranje okvira za liberalizaciju
· UNILATERALNI TRGOVINSKI ARANŽMANI - Dodatni instrument ZTP-a u interesu razvoja i/ili političke stabilnsti u skladu s prioritetima Unije.
· UNILATERALNI TRGOVINSKI ARANŽMANI:
1. GSP – smanjuje carine bez ikakvih količinskih ograničenja, redukcije ovise o osjetljivosti pojedinih proizvoda
2. POSEBNI POTICAJNI ARANŽMANI - za zemlje koje ulažu trud u zadovoljavanje određenih međunarodnih normi.
· NOVI SUSTAV GSP-A SVODI SUSTAV NA TRI SHEME:
1. Opća shema
2. Novi specijalni GSP
3. Specijalna shema za najmanje razvijene zemlje
· VANJSKE DETERMINANTE:
1. Razvojna politika
2. Proširenje članstva
3. Politika susjedstva
· CILJ EUROPSKI GOSPODARSKI PROSTOR – liberalizacija svejtska trgovine I suradnja
· PROCES STABILIZACIJE I PRIDRUŽIVANJA –pravni temelj I okvir odnosa EU-a I pojedinih zemalja Zašadnog Blakana uključujući Hrvatsku.
PROCES STABILIZACIJE za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju i tadašnju Jugoslaviju
· EURO-MEDITERANSKO PARTNERSTVO (EUROMED) – barcelonska konferencija je utvrdila temelje partnerstva između EU-a I 12 zemalja Mediterana
· EUROMED POLITIKA SE ZASNIVA:
1. Politikom dijaloga radi promoviranja demokracije i principa pravne države s ciljem uvođenja zone slobodne trgovine
2. Ekonomske, socijalne i kulturne kooperacije
· EUROMED DVA SEGMENTA SURANJA:
1. Bilateralni odnosi EU i zemalja uključenih u proces
2. Regionalna dimenzija suradnje
· ACP, EUROPSKI FOND ZA RAZVOJ (EDF) – financiranju se osigurava doprinosima zemalja članica
· ACP, POMOĆ RAZVOJU ZASNOVAO SE NA VIŠE RAZLIČITA INSTRUMENA:
1. Zajedničkom upravljanju
2. Slobodnom pristupu jedinstvenom tržištu ili Sustavima općih preferencija (GSP) za većinu poljoprivrednih proizvoda
3. Prihoda temeljenih poljoprivrednih proizvoda (STABEX)
4. Uvođenje sustava za rude (SYSMIN)
· SPORZUM IZ COTONOUA – 23 lipnja 2000.g potpisalo je 77 zemlaja ACP-a.
· SPORZUM IZ COTONOUA OBUHVAĆA:
1. Sporazume o ekonomskom partnerstvu - EPA
2. Pitanja o područjima vezanim za trgovinu
3. Financijsku suradnju
4. Promjene u alokaciji i planiranju sredstava
5. Stabex i Sysmin
· MEĐUREGIONALNI SPORAZUMI – uvođenje zone slobodne razmijene između dvaju trgovinskih blokova
· 2007.g na Samitu EU-SAD – prihvaćen je okvir za naprednu transatlansku okonomsku integraciu između EU I SAD-a
· EUROPSKA KOMISIJA – inicijativu prema SAD-u i MERCOSUR-u i sukobila se s mnogim preprekama
· Inicijativa stvaranja transatlanske zone slobodne trgovine i u Madridu je potpisala Novu transatlantsku agendu – New Transatlantic Agenda (NTM)
· NTM-zona slobodne trgovine između EU I SAD-a koja obuhvaća:
1. Usluge
2. Ukljanjanje carine az industruske proizvode
3. Reguliranje sukoba
4. Smanjenje necarinskih prepreka u oblasti normi o javnom tržištu, intelektualnom vlasništvu i investicijama
5. Uvođenje bilateralnih preventivnih mehanizama
· SURADNJA EU S AZIJSKO-PACIFIČKIM PODRUČJEM OBUHVAĆA: Japan, Kinu, Tajvan, Asean, Južlna Koreja, Indija
· UNUTARNJE TRŽIŠTE - Politike i mnoštvo mjera kojima je cilj osigurati ravnopravno natjecanje na svim gospodarskim subjektima na čitavom području EU te tako povećati konkurentnost europskog gospodarstva.
Predstavlja srž današnje Europske unije, a osnovno njegovo obilježje je ukidanje zapreka slodnom kretanju roba, osoba, usluga i kapitala.
· Pod vodstvom Jacquesa Delors-a Komisija je 1985. usvojila tzv. Bijelu knjigu "Completing the internal market" kojom je predložena strategija uspostave zajedničkog tržišta do 1993.
1. Jedinstveni europski akt
2. Sporazum iz Schengena
· DISUNUTARNJE TRŽIŠTE • Koje “sadržava prostor bez unutarnjih granica u kojem slobodno cirkuliraju ljudi, kapital, robe i usluge”
1. Fizičkih prepreke
2. Tehničkih prepreka
Fiskalnih prepreka
· JEDINSTVENI EUROPSKI AKT - Ugovor potpisan 1986. godine kojim je prvi put značajniji modificirani rimski ugovor o europskoj ekonomskoj zajednici. Stupio na snagu 1987.godine
· JEDINSTVENI EUROPSKI AKT I GLAVNE KARAKTERERISTIKE:
1. POJEDINCE - Mogućnost da žive, rade, studiraju i slično u drugim EU zemljama
2. POTROŠAČE - Veća konkurentnost što dovodi do nižih cijena, veći izbor i veća zaštita robe
3. POSLODAVCE - Lakše i jeftinije poslovanje unutar EU granica
· KAKO FUNSKCIONIRA JEDINSTVENI EUROPSKI AKT - Stvaranje unutarnjeg tržišta podrazumijeva liberalizaciju trgovine i liberalizaciju kretanja proizvodnih faktora. Otvaranje zajedničkom tržištu • EU se susreće sa izbjegavanjem plaćanja poreza i pranja novca
· PREDNOSTI JEDINSTVENI EUROPSKI AKT:
1. Ekonomja obujma
2. Slobodna kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala
3. Jeftniji transposrt
· CARINSKA UNIJA EEZ-A - Od 1.1.1993. godine razmjena unutrar komunitarnog teritorija ne zahtjeva nikakav carinski document
· FITOSANITETSKO I VETERINARSKO ZAKONODAVSTVO - Značajno je za unutarnje tržište, ali i za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi Od interesa je za sve zemlje članice kako bi pojačale komunitarno zakonodavstvo u tom području i uklonile poremećaje intrekomunitarne razmjene prehrambenih proizvoda.
· KOMUNITARNI FITOSANITETSKI REŽIM SADRŽI PRAVILA O:
1. Intrakomunitarnoj razmjeni bilja i uvezenih biljnih proizvoda trećih zemalja
2. Norme o zaštiti okoliša i ljudi protiv štetnih i nepoželjnih organizama, o smanjenju iznenadnih fitosanitanih kontrola.
· NAČELO MEĐUSOBNOG PRIZNAVANJA – svi proizvodi legalno i lojalno proizvedeni u svakoj zemlji članici imaju pristup na tržište druge zemlje članice i u slučaju kada su proizvedeni prema različitim tehničkim uvjetima, ali uz uvjet da odgovaraju i zadovoljavaju ciljeve odgovarajuće zaštite
· OSNOVE SLOBODE OBUVAĆAJU SLOBODNO KRETANJE: roba, ljudi, capital, usluga
· SLOBODA KRETANJA ROBA –
1. Ukidanje carina i pristojbi s ekvivalentnim učinkom uspostavom carinske unije 1968. godine
2. Ukidanje količinskih ograničenja trgovine i mjera s ekvivalentim učinkom 1969. i 1974. Godine
· SLOBODNO KRETANJE RADNIKA - Omogućava građanima EU tražanje boljih uvjeta života i rada unutar unije koje im može ponuditi njihova regija stavnovanja.
Sloboda kretanja smanjuje socijalne pritiske u regijama i siromašnijim zemljama EU te omogućava poboljšavanje uvjeta života ljudi koji ostaju
· SLOBODNA KRETANJE RADNIKA:
1. Migracija • osigurava praćenje njenog ekonomskog razvoja, neophodno potrebnim radnicima
2. Iseljavanje •osiromašenje regija emigracije najdinamičnijim ljudskim kapitalom i preopterećenje socijalne infrastrukture u zoni imigracije
· FINANCIJSKE USLUGE U EU- DVA PRINCIPA:
1. Princip europske putovnice - Omogućuje nekoj financijskoj instituciji poslovanje u bilo kojoj državi članici Unije bez traženja posebne dozvole od države domaćina
2. Princip kontrole - Od strane države u kojoj financijska institucija ima sjedište, što se ostvaruje putem osnivanja podružnice
· JEDINSTVENA BANKARSKA DOZVOLA – koja vrijedi za cijelu zajednicu, daje Pravo instaliranoj banci u zemlji članici otvaranje, bez ostalih formalnosti, svojih podružnica u zemlji partner.
· FINANCIJSKO TRŽIŠTE EU u potpunosti je liberalizirano 1.1.1993. godine
· SLOBODNO KRETANJE KAPITALA za poduzeća to znaći:
1. Mogućnost investiranja i stjecanja prava vlasništva nad stranim trgovačkim društvima
2. Ostvarivanje aktivne uloge u njihovom upravljanju
Дата добавления: 2021-07-19; просмотров: 58; Мы поможем в написании вашей работы! |
Мы поможем в написании ваших работ!